Još nema komentara

Uskrsna čestitka naših nadbiskupa

S raspetim i uskrslim Kristom u Galileji Kraljevstva Božjega

1.Draga braćo i sestre!

Žalost i tjeskoba, patnje i stradanja ljudi našega vremena, duboko nas pogađaju i sve nas zabrinjavaju. Živimo u svijetu straha, nesigurnosti, loših vijesti, nasilja, agresije, rata, razaranja, progona, smrti… Ratuje se, ne samo dalekometnim ubojitim oružjem, već je na djelu i medijsko ratovanje. Okružuju nas i bombardiraju tolike loše i lažne vijesti. Doista, ovakva događanja u 21. stoljeću nismo ni u snu mogli zamisliti nakon prošlog stoljeća obilježenog ratovima. Nadali smo se posve novim i humanijim vremenima. Ima li ovaj naš svijet mogućnost izlaska iz tragičnih i tjeskobnih situacija straha i smrti? Postoji li ipak neki razlog radosti i nade za život i budućnost ljudske obitelji?

2.Braćo i sestre, dok mi ljudi u svojoj ograničenosti i zloći proizvodimo neugodna iznenađenja tjeskobe, straha, smrti…, Bog Otac u svojoj neizmjernoj i milosrdnoj ljubavi ugodno nas iznenađuje i u ovakvom stanju svijeta. Nebeski glasnik uplašenim i tužnim ženama upućuje iznenađujuće pitanje i ujedno im javlja radosnu vijest: „Što tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje nego uskrsnu! Sjetite se kako vam je govorio dok je još bio u Galileji.“ (Lk 24, 6). Ova radosna vijest u ranu zoru toga sudbonosnoga dana pouzdan je temelj i nepresušan izvor nade za sve ljudske situacije i generacije. Štoviše, iznenađujući i radosni događaj Kristova uskrsnuća u Markovu evanđelju popraćen je riječima upućenim njegovim učenicima: „Ide pred vama u Galileju! Ondje ćete ga vidjeti kako vam reče.“ (Mk 16, 7).

3.Gdje je i što je to Galileja? Kamo nas to uskrsli Gospodin upućuje i na koji način želi susresti nas – svoje učenike? Braćo i sestre, Galileja je ovaj naš svijet, društvo, sredina, zajednica, brak, obitelj, naši bližnji, svatko od nas; ona je stvarnost naše svakodnevnice – svih naših uloga i odnosa. Kristovo uskrsnuće je događaj budućnosti koji još bolje osvjetljava i ostvaruje utjelovljenje Riječi Božje, Boga koji iz ljubavi prema nama ljudima i radi našega spasenja posta Emanuel, Bog s nama, nama u svemu jednak osim zloće grijeha. Emanuel želi biti solidaran i zajedno s nama – snagom svoje ljubavi koja se ni pred križem ne povlači – mijenjati nas, otvarati i usmjeravati konačnom ostvarenju čovjeka i svijeta u svome i našem uskrsnuću. No, što je to Isus iz Nazareta govorio u Galileji? Njegove prve riječi u Markovu evanđelju su: „…približilo se Kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evanđelju!“ (Mk 1, 15). Isus je za svoje poslanje i navještaj Radosne vijesti upotrijebio riječ „Kraljevstvo“ koju su svi poznavali, ali tumačili na svoj način: Herod, Pilat, rimski car, kraljevi i carevi, diktatori, autokrati i oligarsi sve do naših dana; mentalitet konkurencije, dominacije, globalizma, pozicije, opozicije, idola, kraljica ljepote i kraljeva snage, pa sve do tolikih malih kraljevstava autonomije, samodostatnosti, egoizma, samovolje, neodgovorne slobode… Sve su to konkretni „galilejski“ tereni na kojima raste i širi se strah, tjeskoba, nasilje, nepravda, bahatost, progon i stradanja; sve do najnovijih koji nas zabrinjavaju i žaloste.

4.Navještaj Božjega Kraljevstva je radost i novost za sve narode i za čitav ljudski rod. Isus Krist je navjestitelj, prisutnost i ostvarenje Božje vladavine. On je dar Neba koji se želi darovati i svim zemaljskim kraljevstvima kao Put, Istina i Život. Premda nije osvajao teritorije nego oslobađao zarobljena srca od moći i vlasti zemaljskih kraljeva, osuđen je kao jedan od njih. Posvjedočio je da je kralj, ali posve druge naravi; ne od ovoga svijeta. Nije došao da mu služe, nego da služi. Njegovo Kraljevstvo je kraljevstvo služenja u ljubavi koje slijedi zlatno pravilo: „Čini drugima što želiš da drugi čine tebi“. Štoviše, njegova ljubav ide i iznad ove „zlatne sredine“: „Ljubite svoje neprijatelje, dobro činite svojim mrziteljima, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju.“ (Lk 6, 27-28). Njegovo je kraljevstvo: „Kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira.“ (RM). Ovo Božje Kraljevstvo jedino ima svrhu, cilj, smisao, budućnost života i povijesti, a sve drugo je prošlost zaboravljena imena i groba, bez budućnosti.

5.Radosna vijest Božjeg kraljevanja u našim Galilejama poziva nas na obraćenje. Obraćenje je jedna osobna borba i često dugotrajan proces. Doista, u svima nama suprotstavlja se zov zla i poziv dobra. Zaraženi smo od samih početaka ljudskoga roda dramatičnim i često tragičnim pandemijskim virusom zla koje trajno rađa velike i male sukobe unutar zemaljskih kraljevstava i među njima. Ovu našu nutarnju borbu duboko je osvijetlio i iskreno priznao sveti Pavao: „Uistinu: htjeti mi ide, ali ne i činiti dobro. Ta ne činim dobro koje bi htio, nego zlo koje ne bi htio činiti… Opažam u svojim udovima drugi zakon koji vojuje protiv zakona uma moga i zarobljuje me.“ (usp. Rim 7, 18-23). Draga braćo i sestre, svi mi građani zemlje zahvaćeni smo virusom Zloga – Diabolusa – koji nas dijeli u nama samima te nas udaljuje od Boga i bližnjega. Često smo slabi u izboru između dobra i zla. Slobodu vidimo više kao „slobodu od“, nego kao „slobodu za“; ljubav nam prelazi u mržnju; bližnji postaje neprijatelj; solidarnost – sebičnost; odgovornost – ravnodušnost; opće dobro – vlastiti interes; služenje – vladanje… Nikakvo čudo da zemaljska kraljevstva teško mogu razumjeti logiku ljubavi Božjeg Kraljevstva te olako i često dolazi do sukoba, nasilja, ubijanja, što svi tjeskobno i zabrinuto svakodnevno pratimo. U takvoj bezizlaznoj i tjeskobnoj situaciji sveti Pavao reče: „Jadan li sam ja čovjek. Tko će me istrgnuti iz ovoga tijela smrtnoga? Hvala Bogu po Isusu Kristu Gospodinu našemu“. (Rim 7, 24-25).

6.Čovjek nije više jadan! Ima Spasitelja – Krista Gospodina: „Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti.“ (Dj 4, 12). Isus Krist, raspeti i uskrsli, Radosna je vijest spasenja čovjeka i njegove povijesti. On oslobađa ljudska srca od zarobljenosti zlom i grijehom. On je kvasac Kraljevstva Božjega u nama i među nama. On nas poziva i nadahnjuje u našim odnosima, vraća nam dostojanstvo života sinova i kćeri Božjih i osnažuje zajedništvo braće i sestara. Progonitelj ovoga Puta i Imena u kome nam je spasenje, obraćenik Savao, postao je gorljivi navjestitelj Krista raspetoga i uskrsloga pred svim zemaljskim kraljevima i pred logikom moći. On nam svjedoči i poziva nas da otkrijemo ovo skriveno blago Kraljevstva Božjega za koje se isplati sve uložiti kako bismo ga otkrili i, već ovdje i sada, bili njegovi prepoznatljivi građani. Iz svojega osobnog iskustva nekadašnji progonitelj Isusa iz Nazareta uvjerljivo reče: „…što mi god bijaše dobitak, to poradi Krista smatram gubitkom. Štoviše, čak sve gubitkom smatram zbog onoga najizvrsnijeg, zbog spoznanja Isusa Krista, Gospodina mojega, radi kojega sve izgubih i otpadom smatram, da Krista steknem i u njemu se nađem… da spoznam njega i snagu uskrsnuća njegova.“ (Fil 3, 7-10). Nažalost, bilo je vremena kad smo i mi u našoj Galileji zaboravljali, ignorirali, štoviše, i borili se protiv Kraljevstva Božjega – osobe Isusa Krista, Imena u kome nam je budućnost. Okretali smo mu leđa i priginjali se nad kontejnere otpada u koje smo zarobljeni upadali. Bilo je takvih otpadâ, ideologijâ i pandemija zla, a neke se stalno pokušavaju reciklirati. Trajni izvori straha, tjeskobe, nasilja te korijeni zla i smrti klijaju upravo iz takvih opasnih kontejnera.

7.Draga braćo i sestre, Radosna vijest: „Što tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje nego uskrsnu!“, najvažnija je vijest i najveće bogatstvo, jedina nada za Galileje našega svakodnevlja, uloga i odnosa. Doista, približilo nam se Kraljevstvo Božje. Potrebno je otvoriti, usmjeriti i uskladiti naš zemaljski hod, planove i programe, male i velike uloge s Onim koji ide pred nama, s budućnosti u koju nas vodi uskrsli Gospodin: naša mjera punine čovještva i ostvarenja ljudske povijesti. Raspeti i uskrsli Gospodin čeka, prati i sustiže nas odbjegle da zagrije naša srca, otvori nam oči i ohrabri korake na zajedničkom hodu, jer on je Emanuel, Bog s nama, s nama prisutan sve do svršetka vremena.

Približilo se Kraljevstvo Božje!“ Približimo se i mi utjelovljenoj Riječi Božjoj – uskrslom Kristu Gospodinu! Ne ostanimo indiferentni, na distanci, zatvoreni u isječak svoga kutka vremena i prostora. Približimo se i otkrijmo novi himan i univerzalni statut Kraljevstva Božjega kojeg nam je On predao: molitvu Oče naš! Ove riječi žele biti himan i statut Božje novosti u našim Galilejama. Recimo mu svakodnevno: „Dođi kraljevstvo tvoje!“. Prije svega otvorimo mu naša srca, naše obitelji, društvo i svijet! Često se danas kaže da smo svi na istoj lađi, ali naše zajedništvo daleko više izvire iz svijesti da nam je jedan Bog Otac.

8.U svjetlu uskrsne budućnosti hodimo ovom zemljom i plovimo na moru života kao građani neba odjeveni dostojanstvom sinova i kćeri Oca nebeskoga, kao braća i sestre međusobno. Odbacimo i pokopajmo podjele i ratove! Izađimo iz raznih oblika grobova i smrti! Ne tražimo živoga među mrtvima. Približimo se u našoj Galileji – Kristu Gospodinu, Kralju raspete i uskrsle ljubavi; Putu mira i pomirenja; Istini o Bogu i čovjeku; Životu i nadi naše budućnosti. Pođimo mu ususret iz naših sumnji s povjerenjem; iz ravnodušnosti s oduševljenjem; iz sebičnosti s iskrenim sebedarjem; iz samodostatnosti s pogledom na svoje bližnje… Njega koji je došao služiti, a ne biti služen, prepoznat ćemo svakodnevno u našoj Galileji, u braći i sestrama: nezaposlenima, umirovljenicima, bolesnima, prognanima… „Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!“ (Mt 25, 40).

Ako gradimo Galileju bez Krista raspetoga i uskrsloga onda gradimo Babilon koji se ruši nestaje. Ne bojmo se zato otvoriti i usmjeriti naš život, brak i obitelj, društvo i svijet našoj nadi – Onomu koji jest – po kojemu mi jesmo i po kojemu ćemo biti u punini uskrsloga života Kraljevstva Nebeskoga.

Krist uskrsnu, doista uskrsnu! Aleluja! Aleluja!

Vaša braća i nadbiskupi,

  Marin Barišić

splitsko-makarski
nadbiskup metropolit

  Dražen Kutleša

splitsko-makarski
nadbiskup koadjutor

Postavite komentar

Morate biti logged u objaviti komentar .